Stres | stres

Dugotrajne frustracije neminovno dovode do hroničnog stanja stresa.

Stanje stresa je stanje poremećene psihofizičke ravnoteže pojedinca nastale bilo zbog fizičke, psihičke ili socijalne ugroženosti pojedinca ili njemu blike osobe. (Havelka, 2002)

Gore navedena definicija stresa je samo jedna od mnogih. U današnje vrijeme su ljudi stalno pod stresom. Životni tempo je ubrzan, zahtjevi su veći, a ambicije često nerealne. Stres može značajno "poremetiti" osobu u njenom normalnom funkcionisanju i okruženju. Osim fizičkih znakova, moguće je primjetiti i mnoge psihološke, mentalne znakove stresa, koji se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje, ili raspoloženje, a samim tim i na radni učinak. ( Sauter, 1999)

Neki od simptoma stresa su sljedeći: glavobolja, ubrzan rad srca, ubrzano disanje, znojenje, mučnina, dijareja, sumnja u svoje mogućnosti, nervoza, iscrpljenost, slaba koncentracija, zamišljanje negativnim ili zastrašujućih scena.

Ljudi reagiraju na stres u ovisnosti od situacije i na različite načine. Stres aktivira odbrambene reakcije uzrokovane organskim uzbuđenjem autonomnog sistema, i to živaca, hormona i mišića. Tri su načina reakcije na stres:

1. Borba je začaran krug: frustracija-ljutnja-agresija-napad-destrukcija-frustracija.

2. Bijeg je regresivni način reakcije potaknut strahom i nesigurnošću, koje može pratiti: otpor-bijeg u maštu-bijeg u bolest-ovisnost-pasivnost.

3. Blokada je duševna i tjelesna oduzetost i šok praćeni: depresijom - bespomoćnošću - samookrivljavanjem - zamorom - apatijom.